IMAM VIŠE DOPING KONTROLA NEGO MEDALJA! Šok izjava nekadašnje srpske džudistkinje: Greškom sam popila majčin lek
Neverovatna priča naše sportistkinje.
Sistem doping kontrole u NCAA sportu
Od momenta kada sam počela da radim u Antidoping agenciji Republike Srbije na svakoj edukaciji koju držim dobijam isto pitanje: Da li se američki sportisti testiraju?
Ovo je večna dilema koja ne prestaje da izaziva polemike među sportistima, stručnjacima i ljubiteljima sporta širom sveta. U zemlji iz koje dolaze mnoge od najvećih sportskih zvezda savremenog doba, postavlja se logično pitanje koliko su mere za borbu protiv dopinga zaista efikasne, dosledne i jednako primenjive na sve. Dok su kod nas u Srbiji i drugim zemljama potpisnicama Svetskog antidoping Kodeksa sportisti podložni strogim i čestim testiranjima, američki sistem često posmatramo sa dozom određene sumnje, kao zatvoren, nedovoljno transparentan i potencijalno naklonjen zaštiti sopstvenih ikona. U ovom i narednom tekstu pokušaću da razjasnim kako funkcionišu antidoping kontrole u američkom sportu, koje su razlike u odnosu na ostatak sveta i da li su najveće zvezde iz SAD zaista “imune” na doping testove.
NCAA pod lupom: Šta se krije iza univerzitetskog sporta?
Iako svi prvo pomisle na privatne lige u Sjedinjenim američkim Državama i doping kontrolama kod njih, smatram da je jako važno da se pre svega u ovom tekstu posvetim NCAA (National Collegiate Athletic Association) odnosno unerzitetskom sportu u Sjedinjenim Američkim Državama.
NCAA je najviše telo u Sjedinjenim Američkim Državama koje upravlja univerzitetskim sportom. Prema poslednjim informacijama za sezonu 2023-2024 u okviru ove organizacije bilo je 520.000 sportista podeljenih u tri divizije: divizija I – oko 190.000 sportista, divizija II – oko 130.000 sportista, divizija III – oko 200.000 sportista. Univerzitetski sport predstavlja najvažniji deo u razvoju američkog sporta i bazu za regrutovanje profesionalnih sportista. Ukoliko analiziramo informaciju koju imamo za Olimpijske igre u Parizu prošle godine prema kojoj je Američki tim imao 592 kvalifikovanih sportista a da je njih 444 bilo iz NCAA shvatamo koliko je ovo značajan i veoma važan deo američkog sporta.
Kao što znamo, tamo gde postoje sportska pravila postoje i antidoping pravila. Tamo gde postoji sport postoji i borba protiv dopinga u sportu. Da li je to i zaista tako kada je u pitanju univerzitetski sport Sjedinjenih Američkih Država?
Doping bez kontrole? Samostalni sistem testiranja u NCAA
NCAA sprovodi svoj sopstveni program testiranja, nezavisan od Američke antidoping agencije (USADA), što već izaziva određene kontroverze. Američka antidoping agencija je potpisnica Svetskog antidoping Kodeksa i primenjuje pravila koja primenjujemo i mi u našoj zemlji. Problem je u tome što USADA nema nikakvu ingerenciju nad sportistima u NCAA i sportistima privatnih liga.
Način izbora sportista za testiranje, učestalost testova, kao i lista zabranjenih supstanci, razlikuju se od međunarodnih standarda koje propisuje Svetska antidoping agencija (WADA).
Lista zabranjenih supstanci se u velikoj meri razlikuje od one koju primenjuje i propisuje Svetska antidoping agencija. Na Listi NCAA se nalaze: stimulansi. anabolički agensi, beta blokatori (zabranjeni za golf i streljaštvo), diuretici i maskirajuća sredstva, narkotici, peptidni hormoni, faktori rasta, srodne supstance i mimetici, hormonski i metabolički modulatori, beta-2 agonisti.
Koliko sportista se zaista testira?
Broj sportista u NCAA koji se tokom godine testira je vrlo mali iznosi svega 2% u odnosu na ukupan broj sportista koji se takmiče u okviru univerzitestkog sporta. Uglavnom se testiraju samo sportisti iz divizije I, dok se sportisti u druge dve divizije gotovo i ne testiraju. Većina sportista ne bude testirana tokom svoje sportske karijere. Testiranja izvan takmičenja su vrlo retka, uglavnom se sprovode samo testiranja na takmičenju, što dodatno otvara prostor za potencijalnu zloupotrebu nedozvoljenih sredstava tokom priprema. Najnovije tendencije u borbi prtoiv dopinga u sportu su da se što veći procenat sportista testira izvan takmičenja.
Doping testiranja se u NCAA unapred najavljuju što je prema pravilima Svetske antidoping agencije (WADA) apsolutno neprihvatljivo. Za razliku od WADA sistema, NCAA ne koristi biološke pasoše, ne analizira dublje profile hormona, i testovi su uglavnom ograničeni na osnovne urinske analize.
Pitanje transparentnosti
Pitanje koje se s pravom postavlja glasi: da li sistem koji testira samo povremeno i po sopstvenim pravilima može zaista garantovati čist sport?
Direktor USADA Travis Tygart je svojevremeno izneo oštre reči na račun NCAA tvrdeći da američki univerzitetski sport ima veoma slab antidoping program i upozorio da strani sportisti dolazi u NCAA na doping odmor, misleći da dolaze kako bi slobodno mogli da se dopinguju. Ukoliko Travis ovako misli o stranim sportistima u NCAA šta li misli o domaćim jer oni u ovom sistemu provedu skoro celu svoju sportsku karijeru.
Prošle godine je više od 30 evropskih antidoping agencija u svom saopštenju izrazilo zabrinutost o tome da li su profesionalni i univerzitetski sportisti Sjedninjenih američkih država koji se takmiče na velikim događajima kao što su Olimpijske igre bili dovoljno testirani. Takođe su naveli da su uznemireni činjenicom što sportisti koji se takmiče u profesionalnim i univerzitetskim sportskim sistemima nisu obavezani kodeksom Svetske antidoping agencije i pozvali su WADA da sprovede detaljnu proveru i procenu ovog načina borbe protiv dopinga u sportu.
Pitanje poverenja
Iako Sjedinjene Američke Države važe za jednu od vodećih sportskih sila sveta, brojna pitanja ostaju bez jasnog odgovora kada je reč o doslednosti, transparentnosti i pravičnosti njihove borbe protiv dopinga, naročito u okviru univerzitetskog sporta. Odsustvo nadležnosti USADA, odstupanja od međunarodnih standarda, mali obuhvat testiranja i najavljene doping kontrole ukazuju na sistemske slabosti koje mogu narušiti poverenje u čist sport.
Kada se tome doda činjenica da su upravo NCAA sportisti okosnica američkih olimpijskih timova, zabrinutost međunarodne zajednice postaje sasvim razumljiva. U narednim tekstovima osvrnuću se i na antidoping kontrole u najpoznatijim američkim profesionalnim ligama, kako bismo sagledali da li najveće zvezde zaista uživaju svojevrsni imunitet.
Neverovatna priča naše sportistkinje. Ovaj tekst je zahtevao novo istraživanje, puno čitanja i puno uzbuđenja. Mnoge od ovih priča ste zaboravili, a za mnoge niste ni znali! Ovo čuvena i šokantna izjava se pripisuje argentinskom fudbaleru, napadaču, Klaudiju Kaniđi, koji je bio poznat po nadimku „Sin vetra“: Zabranjeno je kopiranje, reprodukovanje, preuzimanje, prenošenje, objavljivanje i distribuiranje
bilo kog dela ili celog teksta, fotografija i videa bez prethodnog izričitog pismenog odobrenja
redakcije Sportissimo.rs Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na:BONUS VIDEO
IMAM VIŠE DOPING KONTROLA NEGO MEDALJA! Šok izjava nekadašnje srpske džudistkinje: Greškom sam popila majčin lek
KADA SE DOPING POJAVIO NA NAŠIM PROSTORIMA U PROFESIONALNOM SPORTU
Kako doping uništava karijere – najpoznatiji slučajevi koji su potresli svet
“AKO JE KOKAIN DROGA, ONDA SAM JA NARKOMAN” - Najpoznatiji slučajevi korišćenja kokaina
Vreme je za novu - čistu, eru!
Evo o čemu se radi!
Tema koja je stara koliko i sam sport.
Sport, ako želi da ostane svetionik ljudske snage i časti, mora ostati čist – čist kao suza.
"To znači da smo dobro radile..."
Bitna objava pristalica podgoričke ekipe...
Decenija Zvezdinog uspona iz pepela.
U pitanju je izveštaj pre NBA drafta, a Parker se od tada značajno unapredio...
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar